Za razvijanje NET aplikacija postoji više programa. Mi ćemo koristiti najpopularniji i najbolji za takve stvari Visual Studio 2005.
Pokrenite Visual Studio, otvorit će vam startni prozor Visual Studia. Idemo stvoriti klasičnu početnu aplikaciju u svim programskim jezicima - Hello Wordl.
Kliknite na File -> New -> Project i tamo odaberete pod Visual Basic -> Windows -> Windows Application.
Kao ime projekta napišite HelloWorld:
Otvorit će vam se radna površina Visual Studia sa glavnom formom:
Sa lijeve strane se nalazi Toolbox koji se otvara kada pređete strelicom miša preko njega.
Primjer korištenja aritmetičkih operatora:
Dim a As Integer
a = 2 + 7
Vrijednosti kojima baratamo mogu biti ili čista vrijednost poput broja 5, ili druge varijable, povratne vrijednosti funkcija ili svojstava objekata.
Dim a As Integer = 5
Dim b As Integer = 10
Dim c As Integer
c = 25 + a + b
Novi Visual Basic .NET operatori
Visual Basic .NET uz operatore koje ste do sada vidjeli, posjeduje još nekoliko novih operatora, kojih nije bilo u prijašnjim verzijama Visual Basica. Ti operatori izgledaju ovako:
Prefikse možete i vi sami definirati.
Uz prefikse koje možete ubaciti na početak imena varijable možete koristiti i unaprijed određenu kolekciju znakova koji definiraju određeni tip podatka.
Probajte pokrenuti program tako da kliknete na strelicu pored Debug
U tom Toolboxu se nalaze kontrole koje ćete stavljati na forme u Visual Basicu. Kontrolu na formu možete prenesti tako da držeći lijevi klik miša prenesete na formu ili tako da kliknete dvostrukim klikom na željenu kontrolu.
Pa idemo za primjer našeg prvog programa odabrati kontrolu Button. Smjestite gaw negdje na centar forme.
Sada ćemo promijeniti tekst koji je napisan na Buttonu (Button1). S desne strane nađite Properties prozor. Ako ga ne vidite idite na View -> Properties Window ili kliknite na tipku F4. U tomp Properties prozoru se nalaze svojstva i vrijednosti. Svojstva su npr. Name, Color, Text itd. A vrijednosti tih svojstava su btnTipka, vbRed itd.
Znači ovako: Svojstvo je Visible, a vrijednost svojstva visible može biti True ili False.
Idemo promijeniti Text svojstvo tipk. Označiti Button1 tipku i pronađite svojstvo Text. Izbrišite Button1 i stavite Klikni ovdje.
Rezultat je pogađate:
Probajte pokrenuti program tako da kliknete na strelicu pored Debug
Ili jednostavno pristisnite F5. Probajte kliknuti na tipku. Ništa se ne događa zato što nismo napravili event (događaj)
Zatvorite taj mali program i kliknite dvostrukim klikom na tipku. Otvorit će vam se Code editor sa već automatski generiranim kodom Visual Studia koji je event za klik na tipku. Znači ne morate pisati svoj kod ako želite izvršiti nešto pritiskom na tipku, nego jednostavno dvosturkim klikom na neku kontrolu Viusal Studio ispisuje:
Public Class Form1
[/i]Private Sub Button1_Click(ByVal sender As System.Object, ByVal e As System.EventArgs) Handles Button1.Click[/]
End Sub
End Class
Između "Private Sub" i "End Sub" pišete vaš kod kojim naređujete što da se dogodi kada netko klikne na tu tipku.
Probajmo sada napisati ovako:
Public Class Form1
Private Sub Button1_Click(ByVal sender As System.Object, ByVal e As System.EventArgs) Handles Button1.Click
MsgBox("Hello World!"
End Sub
End Class[/i][/]
Probajte pokrenuti program i kliknuti na tipku.
______________________________________________
Varijable
Kao i u ostalim programskim jezicima i ovdje imamo varijable koje su važan dio za programiranje. Varijable služe za pohranjivanje nekih vrijednosti kao što su brojevi i slova odnosno riječi ili rečenice.
Pohranjivanje informacija u varijable
Kod pohranjivanja informacija u varijable koristimo dva koraka a to su:
- Deklariranje varijabli, odnosno govorimo visual studiu koji ćemo tip varijable koristiti
- Dodavanje vrijednosti gdje u varijablu pohranjujemo neki broj, slovo, riječ ili rečenicu.
Dakle idemo deklarirati varijablu. Kliknite dvostrukim klikom na formu i odmah vam je Visual Studio napisao kod za izvršavanje nečega kada se loada forma.
Napišite u "im iBroj As Integer" u taj sub gdje se loada forma, ovako:
Public Class Form1
Private Sub Form1_Load(ByVal sender As System.Object, ByVal e As System.EventArgs) Handles MyBase.Load
Dim iBroj As Integer[/violet]
End Sub
End Class
Dakle varijabla se zove iBroj a tip varijable je Integer odnosno cijeli broj. Kada ste definirali varijablu kao Integer u nju ne možete napisati neku riječ, ili decimalni broj kao što je 2,5 nego baš mora biti cijeli broj.
Zašto smo umjesto Broj napisali iBroj? Tako da se lakše možete snaći koji je tip varijable. Tako je sada slovo i ispred naziva varijable i tako ćete znati da je varijabla definirana kao Integer. To je dobra praksa tako označavati varijable jer se kasnije lako izgbite u kodu.
Dodavanje vrijednosti varijabli
Ovo se radi vrlo jednostavno tako da napišete ime varijable i iza znaka jednakosti pridodate što varijabla treba sadržavati. Evo primjera s MsgBoxom da nam ispiše vrijednost varijable:
Public Class Form1
Private Sub Form1_Load(ByVal sender As System.Object, ByVal e As System.EventArgs) Handles MyBase.Load
Dim iBroj As Integer
iBroj = 256
MsgBox("Broj u varijabli je " & iBroj)
End Sub
End Class
Pokrenite program i pogledajte rezultat.
Tipovi podataka
Tipovi podataka govore kompjuteru i programeru kakvu vrijednost može imati neka varijabla. Uz varijable, i ostali elementi Visual Basic jezika, poput konstanti, svojstava objekata, argumenata potprograma i funkcija i povratnih vrijednosti funkcija imaju tip podatka. Korištenje raznih tipova podataka u aplikacijama je potrebno radi bolje funkcionalnosti i kvalitete aplikacije.
Boolean
Varijabla tipa Boolean koriste se za prikaz dva različita stanja, istinito (True) ili lažno (False) i zauzimaju 2 bajta memorije.
Dim Ja_Imam_18_god as Boolean
Ja_Imam_18_god = False
Byte
Byte tip podatka se koristi za držanje vrlo malene numeričke vrijednosti u rasponu od 0 do 255. Byte tip podataka zauzima samo jedan bajt memorije i ne može sadržavati negativne vrijednosti.
Char
Char tip podataka služi za zapisivanje numeričkih vrijednosti u rasponu od 0 do 65535 gdje svaki broj predstavlja jedan Unicode znak. Unicode sistem znakova je standard na svim platformama.
Dim Znak as Char
Znak = „a“
Znak = „b“c
Kod pridjeljivanja vrijednosti Char varijabli, slovo se stavlja unutar navodnika iza kojih može, a ne mora stajati slovo c. Slovo c na kraju vijednosti se mora koristiti ako je upaljena opcija Option Strict
Date
Pomoću Date tipa podataka možemo prikazati određeni datum. Date tip podatka je 64bitna numerička vrijednost pomoću koje možemo prikazati datum u rasponu od 1. januara do 31. decembra 9999. i vrijeme u rasponu od 00:00 do 23:59.
Varijable tipa Date zauzimaju 8 bajtova memorije. Kod pridjeljivanja nekog datuma varijabli Date tipa, vrijednost mora biti unutar znakova # i mora biti formata m/d/yyyy (month/day/year).
Dim Nova_Godina as Date
Nova_Godina = #31/12/2007#
Decimal
Tip podatka Decimal služi za rad s brojevima bez zaokruživanja vrijednosti. Decimal tip podatka može raditi sa 28 decimalnih mjesta.
Najveća vrijednost bez decimala koju može primiti varijabla Decimal tipa je
+/-79,228,162,514,264,337,593,543,950,335. S maksimalnim brojem decimalnih mjesta, u varijablu tipa Decimal moguće je zapisati najveću vrijednost od
+/-7.9228162514264337593543950335.
Varijable Decimal tipa zauzimaju 16 bajtova memorije.
Kod pridjeljivanja vrijednosti varijabli Decimal tipa vrijednost bez slova D na kraju moguće je da će Visual Basic smatrati vrijednost kao da je tipa Long što može dovesti do greške ako baratate s jako velikim ciframa. Vrijednost u dole prikazanom primjeru je prevelika za Long tip podatka i kada biste pokušali kompilirati program u kojem se nalazi slijedeći dio koda sigurno bi dobili grešku „OverFlow“, tj. prekoračenje maksimalne vrijednosti koju može primiti varijabla nekog tipa.
Dim Racun as Decimal
Racun = 10223372036854775807 'ova linija sadrzi gresku
Tačan kod je prikazan na slijedećem primjeru.
Dim Racun as Decimal
Racun = 10223372036854775807D
Double
Double tip podatka se koristi za zapisivanje decimalnih vrijednosti u rasponu od
-1.79769313486231579E+308 do -4.94065645841246544E-324 za negativne vrijednosti i 4
.94065645841246544E-324 do 1.79769313486231579E+308 za pozitivne vrijednosti.
Kod pridjeljivanja vrijednosti varijabli tipa Double vrijednost može biti neki od brojeva koji spada u gore navedeni raspon, a ako želite naznačiti da se radi o Double vrijednosti onda na kraj vrijednosti dodajte slovo R.
Dim Vrijednost as Double
Vrijednost = 1234567R
Varijable tipa Double zauzimaju 8 bajtova memorije.
Integer
Varijabla tipa Integer koriste se za zapisivanje cjelih brojeva u rasponu od – 2.417,483,648 do 2,147,483,647. Integer vrijednosti su 32bitne i zauzimaju 4 bajta memorije.
Varijable tipa Integer su najefikasnije varijabke u Visual Basicu .NET i obično se one najčešće koriste za razne sitne kalkulacije. Vrlo je vjerovatno da ćete uz String tip najviše koristiti varijable Integer tipa.
Dim I as integer
I = 1000
Long (Long Integer)
Varijable tipa Long mogu sadržavati cjele brojeve u rasponu od -9,223,373,036,854,775,808 do 9,223,373,036,854,775,808. Vrijednosti tipa Long možete pridjeliti varijablama tipa Long, Single, Double i Decimal bez dodatnih pretvaranja u drugi tip podataka.
Kod pridjeljivanja Long vrijednosti nekoj varijabli možete normalno pridjeliti samu vrijednost, a ako želite Visual Basicu dati do znanja da se radi baš o Long vrijednosti onda se iza vrijednosti dodaje slovo L.
Dim LongVrijednost As Long
LongVrijednost = 345678
LongVrijednost = 345678L
U navedenom primjeru, Visual Basic će vrijednost 345678 shvatiti kao Integer vrijednost, a vrijednost 345678L kao Long.
Varijable tipa Long su 64bitne i zauzimaju 8 bajtova memorije.
Object
Tip podataka Object je osnovni tip podataka u Visual Basicu .NET. Svi ostali tipovi podataka “vuku svoje korijene” iz Object tipa podatka i sve varijable bilo kojeg tipa su ustvari objekti sa svojim svojstvima i postupcima. Object tip podatka je pokazivač na neko mjesto u memoriji gdje se nalazi neki objekt. Varijable tipa Object možete pridijeliti vrijednost bilo kojeg tipa.
Varijabla tipa Object zauzima 4 bajta memorije.
Svakog puta kada se u Object varijablu zapisuje drugačiji tip podatka Visual Basic mora pretvoriti varijablu u drugi tip podatka, a to iziskuje određeno vrijeme.
Dim Obj as Object
Obj = 5
MessageBox.Show(Obj)
Obj = „Moja poruka“
MessageBox.Show(Obj)
Short
Short tip podatka se korisi za zapisivanje malih, cjelih brojeva vrijednosti u rasponu od -32,768 do 32,767. Varijable tipa Short zauzimaju 2 bajta memorije.
Prilikom pridjeljivanja cjelobrojne vrijednosti nekoj varijabli, Visual Basic takvu vrijednost automatski tretira kao vrijednost Integer tipa. Ako želite posebno naglasiti da se radi o vrijednosti tipa Short, iza vrijednosti je potrebno staviti S.
Dim MalaVrijednost as Short
MalaVrijednost = 5 'ovo je integer vrijednost
MalaVrijednost = 5S 'ovo je short vrijednost
Single
Tip podatka Single koristi se za zapisivanje decimalnih brojeva u rasponu od
-3.4028235E+38 do -1.401298E-45 za negativne vrijednosti,a od 1.401298E-45 do 3.4028235E+28. Single tip podatka zaokružuje pravu vrijednost.
Kod pridjeljivanja decimalne vrijednosti nekoj varijabli, Visual Basic tretira tu vrijednost kao vrijednost tipa Double. Ako želite naglasiti da se radi o vrijednosti tipa Single onda nakon vrijednosti trebate upisati F.
Dim Sng As Single
Sng = 12.34
Sng = 12.34F
String
Varijable tipa String koriste se za zapisivanje teksta, odnosno, niza Unicode znakova. Stringovi u Visual Basicu .NET mogu imati maksimalno 2 milijarde Unicode znakova što je definitivno više nego što će ikome trebati u skorijoj budućnosti.
Npr: Teoretski gledano, u jednu string varijablu stane cijeli Windows XP operativni sistem i još ostane mjesta za jednu dobro popunjenu verziju Windowsa 2000.
String vrijednosti u Visual Basicu se pišu unutar dvostrukih navodnika:
Dim Tekst As String
Tekst = „Neki tekst“
Ako je unutar stringa potrebno imati dvostruke navodnike onda se oni pišu dvaput:
Dim Tekst As String
Tekst = „Ona je rekla: „“Stop““.“
______________________________________________
Imenovanje varijabli
Kod deklariranja varijabli potrebno je smisliti dobra imena kako biste poslije znali o kojem tipu varijable se radi. Lose imenovane varijable se kasnije lahko "izgube" u kodu aplikacije. Imenovanje varijabli zna biti poprilično mukotrpan posao kada ih je puno i za rješavanja nekih problema vezanih uz deklariranje varijabli postoji kolekcija prefiksa koji se mogu koristiti za različite tipove podataka.
Operatori
Operatori
Operatori su znakovi ili rezervirane riječi pomoću kojih govorimo koja će se operacija izvršiti na nekoj vrijednosti. Ako operator barata samo s jednom vrijednošću onda se on naziva unarni operator. Ako operator barata s dvije vrijednosti onda se takav operator naziva binarni operator.
Osnovni aritmetički operatori
Visual Basic .NET ima sedam aritmetičkih operatora, a to su:
Ovi operatori funkcioniraju na isti način kao i osnovna verzija operatora, samo što omogućuju pisanje kraćeg koda. Osnovni operator za spajanje String varijabli funkcionira ovako:
Dim strTekst as String = "Moj "
strTekst = strTekst & "tekst" 'rezultat će biti "Moj tekst"
Isti ovaj kod se može kraće napisati pomoću novih Visual Basic .NET operatora:
Dim strTekst as String = "Moj "
strTekst &= "tekst" 'rezultat će biti "Moj tekst"
Svi ostali operatori iz ove grupe funkcioniraju na isti način, umjesto
Ime_varijable = Ime_varijable + vrijednost
možemo napisati
Ime_Varijable += vrijednost
______________________________________________
Option naredbe
Deklariranje, iako je poželjno ne mora se vršiti. Visual Basic može automatski deklarirati nove varijable čim vi iskoristite neko ime unutar izvornog koda:
MojBroj = 21
Kako bismo iskoristili ovu opciju moramo isklučiti opciju pod nazivom Option Explicit. Option naredbe se uključuju/isključuju pisanjem koda na samom vrhu kod, tj. prije bilo kakvog koda.
Option Explicit
Option Explicit naredba nam služi za definiranje rada sa varijablama u Visual Basicu. Pomoću ove naredbe možemo zahtjevati deklaraciju svake varijable prije njenog korištenja (eksplicitna deklaracija) ili možemo omogućiti automatsko deklariranje varijabli (implicitna deklaracija). Preporučeni način deklariranja je eksplicitna deklaracija.
Opcija Explicit se uključuje dodavanjem slijedećeg koda na sami vrh koda:
Option Explicit On
Da bi se naredba Option Explicit isključila moramo dodati slijedeći kod na sami vrh koda:
Option Explicit Off
Option Strict
Tijekom pridjeljivanja vrijednosti nekoj varijabli mogu se dogoditi dvije stvari, vrijednost se može proširiti ili suziti.
Slijedi primjer sužavanja vrijednosti:
Dim dblVrijednost As Double = 3.14
Dim NormalanBroj As Integer
NormalanBroj = dblVrijednost
Kada se varijabli NormalanBroj dodijeli vrijednost zapisana u varijabli dblVrijednost onda će se dogoditi sužavanje vrijednosti zapisane u varijabli dblVrijednost. Sužavanje se dogodi jer varijabla Integer tipa nije u stanju "zapamtiti" decimale već samo broj ispred decimalne tačke, u ovom slučaju, u varijablu NormalanBroj bit će zapisan samo broj 3.
Sužavanje/proširivanje vrijednosti se može dogoditi samo kada je naredba Option Strict ugašena. Da bi upalili naredbu Option Strict dodajte slijedeći kod na sami vrh vašeg koda:
Option Strict On
Da bi ugasili naredbu Option Strict dodajte slijedeći kod na sami vrh vašeg koda:
Option Strict Off
______________________________________________
Koristenje procedura i funkcija
Procedure kao i funkcije su samostalni dijelovi programa, skupovi naredbi koje poznajemo pod jednim imenom i koji služe nekoj svrsi.
Procedura se u Visual Basicu naziva Sub, a funkcija Function.
Razlika između funkcije i procedure je u mogućnosti vraćanja vrijednosti. Funkcije mogu imati povratnu vrijednost, a procedure ne mogu
Procedure, funkcije kao i varijable mogu biti privatne i javne. Procedure deklariramo na slijedeći način.
'Privatna procedura
Private Sub Ime_Procedure
'skup naredbi/kod procedure
End Sub
'Javna procedura
Public Sub Ime_Procedure
'skup naredbi/kod procedure
End Sub
Funkcije deklariramo na slijedeći način.
'Privatna funkcija
Private Function Ime_Funkcije As Vrsta_Podatka_Povratne_Vrijednosti
'skup naredbi/kod funkcije
End Function
'Javna funkcija
Public Function Ime_Funkcije As Vrsta_Podatka_Povratne_Vrijednost
'skup naredbi/kod funkcije
End Function
Za proslijeđivanje podataka funkcijama i procedurama koristimo listu argumenata. Listu argumenata odredujemo pri deklaraciji procedura i funkcija.
Private Sub Ime_Procedure(byval PrviPodatak As Vrsta_Podatka,byval DrugiPodatak As Vrsta_Podatka)
End Sub
Svaki novi argument označavamo sa ByVal i razdvajamo sa zarezom. Ako želimo naznačiti da neki argument nije neophodno unijeti onda koristimo Optional rezerviranu riječ.
Private Sub Ime_Procedure(ByVal PrviPodatak As Vrsta_Podatka, Optional DrugiPodataka As Vrsta_Podatka = Pretpostavljena_Vrijednost)
End Sub
Ako koristimo Optional argumente onda moramo definisati njihovu pretpostavljenu vrijednost. Ako se ne proslijedi nikakva vrijednost u ovaj argument, onda će Visual Basic kao vrijednost tog argumenta postaviti pretpostavljenu vrijednost.
Korištenje funkcija i procedura
Navest ćemo dva jednostavna primjera korištenja procedura i funkcija.
1. Procedura
Private Sub Prikazi_Poruku(ByVal txtPoruka as String)
MsgBox(txtPoruka)
End Sub
Kada pozovemo ovu proceduru moramo proslijediti txtPoruka argument. Pozivanje se vrši, naravno, preko naziva procedure.
Prikazi_Poruku(„Pozdrav svima!“)
2. Funkcija
[I]Private Function Saberi(ByVal PrviBroj As Integer, ByVal DrugiBroj As Integer) As Integer
Dim rez As Integer
rez = PrviBroj + DrugiBroj
Return rez
End Function
Kao što i možemo vidjeti iz ovog primjera Return vraća vrijednost. Pozivanje funkcije se vrši, naravno, preko njenog naziva.
Dim Rezultat As Integer
Rezultat = Saberi(3,5)
'Rezultat će biti 8
'Prikazi rezultat
MsgBox(Rezultat)
______________________________________________
Operatori usporedbe
Operatori usporedbe se koriste kada se u izrazu provjeravaju dvije vrijednosti, tj. kada se provjerava istinitost usporedbe vrijednosti s desne i lijeve strane operatora. Svaka usporedba vraća vrijednost tipa Boolean, znači vraća vrijednost True ili False. Znači, ako je usporedba neistinita onda će usporedba vratiti vrijednost False, a ako je istinita vratit će True. Logički operatori u Visual Basicu .NET su: =, <>, <, >, <=, >=.
=
Znak jednakosti se koristi za provjeravanje jednakosti izraza sa desne i lijeve strane izraza. Ako je u varijabli A zapisana vrijednost 7 onda će A=7 vratiti True, jer je 7=7. Ako promijenimo vrijednost u varijabli A i opet usporedimo sa brojem 7, kao rezultat usporedbe dobit ćemo False (neistinito).
<>
Ovaj operator provjerava da li su vrijednosti s desne i lijeve strane različite. On će u svakom slučaju vratiti True, osim kada su vrijednosti na desnoj i lijevoj strani identične.
<
Ovaj operator provjerava da li je vrijednost s desne strane izraza veća od vrijednosti s lijeve strane, odnosno provjerava da li je vrijednost s lijeve strane izraza manja od vrijednosti sa desne strane. Ako je u varijabli A zapisana vrijednost 5, onda će usporedba A<2 vratiti False jer je A>2.
>
Ovaj operator provjerava da li je vrijednost s desne strane izraza manja od vrijednosti s lijeve strane, odnosno provjerava da li je vrijednost s lijeve strane izraza veća od vrijednosti s desne strane. Ako je u varijabli A zapisana vrijednost 5, onda će usporedba A>7 vratiti False jer je A<7.
<=
Ovaj operator provjerava da li je vrijednost s desne strane izraza veća ili jednaka vrijednosti na lijevoj strani, odnosno provjerava da li je vrijednost na lijevoj strani manja ili jednaka vrijednosti na desnoj strani. Ako je u varijabli A zapisana vrijednost 5, onda će usporedba A<=5 vratiti True, jer je A=5.
>=
Ovaj operator provjerava da li je vrijednost s desne strane izraza manja ili jednaka vrijednosti na lijevoj strani, odnosno provjerava da li je vrijednost na lijevoj strani veća ili jednaka vrijednosti na desnoj strani. Ako je u varijabli A zapisana vrijednost 5, onda će usporedba A>=5 vratiti True, jer je A=5.
color=black]______________________________________________
Jednostavna provjera vrijednosti (If...Then)
U prethodnom tutorijalu smo pisali o operatorima usporedbe u ovom tutorijalu ćemo vidjeti kako da praktično koristimo operatore usporedbe.
Provjera se vrši na dva načina.
1. Ako se radi i vrlo jednostavnoj provjeri onda cijelu provjeru možemo napisati u jednoj liniji koda:
If Provjera_Vrijednosti Then Jedna_Visual_Basic_Naredba
U Visual Basic kodu, provjera u jednoj liniji koda bi izgledala ovako:
Dim I as Integer = 300
If I = 255 Then MsgBox("Broj u varijabli I je 255"
U gornjem primjeru smo koristili znak jednakosti da provjerimo da li je u varijabli I zapisana vrijednost 255. Ako je u varijabli I zapisana vrijednost 255 onda će se na ekranu pojaviti poruka "Broj u varijabli I je 255". U gore navedenom primjeru to se neće dogoditi jer I=300. Promijenite vrijednost u varijabli I tako da ona iznosi 255 i onda pokrenite provjeru.
2. Ako je nakon provjere potrebno izvršiti više naredbi onda se koristi If...End If blok. Jedan takav blok izgleda ovako:
If Provjera_Vrijednosti Then
Ovdje je potrebno unijeti naredbe koje
će se izvršiti u slučaju da provjera
bude istinita
End If
Recimo da trebamo provjeriti da li je u varijabli I zapisan broj 20. Ako provjera bude istinita onda treba prikazati poruku da je provjera istinita i onda izaći iz aplikacije.
Dim I as Integer = 10
[I]If I = 20 Then
MsgBox("U varijabli I je zapisan broj 20"
Me.Close
End If
Provjere također možete ugnjezditi (možete napisati provjeru u provjeri).
Dim Ime As String = „Isac Newton“
If Ime <> "" Then
If Ime = "Isac Newton" Then
MsgBox("Ime: Isac Newton"
End If
End If
color=black]______________________________________________
For petlja
For petlja omogućuje da se dio algoritma, dio koda ponovi točno određeni
broj puta. Njegov opći oblik je:
For [Vrijednost] = [Vrijednost_OD] to [Vrijednost_DO]
'//Komande koje je potrebno izvrsiti
Next
Primjer korištenja For petlje:
Dim i As Integer
[I]'//Prikazi na ekranu 10 poruka
For i = 0 To 9
MsgBox(i)
Next
Ako pokrenete gore napisani kod, na ekranu ce se početi prikazivati poruke
sa brojevima 0, 1, 2, 3, 4...
For petlje mozete ugnjezditi, tj. možete napisati petlju unutar petlje.
color=black]______________________________________________
While petlja
Za razliku od for petlje, kod koje se kod ponovi točno određeni broj puta,
while petlja omogucava da se kod ponavlja sve dok je ispunjen zadati uvjet.
Kada zadati uvjet prestane važiti, prestaje i izvršenje while petlje.
Opći oblik while petlje izgleda ovako:
While Izraz
'//kod koji ce se ponoviti x puta
End While
Kao što vidimo blok while petlje se završava sa End While naredbom.
Primjer korištenja While petlje:
Dim i As Integer
i = 10
While i > 0
i = i - 1
End While
MsgBox("Zavrseno"
Linija koda:
i = i - 1
ce se izvršiti 10 puta, jer svaki put kada se ona izvrši vrijednost varijable i
se smanji za 1.
Nakon što se gore navedeni dio koda izvršio 10 puta, pojavit će se poruka sa tekstom
"Zavrseno", jer se while petlja završila i kod se nastavio izvršavati.
color=black]______________________________________________
Provjera vrijednosti (Select Case)
Provjera pomoću Select Case naredbe se vrši na slijedeći način:
Dim Vrijednost As Boolean
Select Case Vrijednost
Case False
MsgBox("False"
Case True
MsgBox("True"
End Select[/]
Kao što vidimo, u prvoj liniji naredbe definiramo vrijednost koju želimo provjeriti.
Select Case Vrijednost
Blok ove provjere se završava sa naredbom End Select.
Usporedbu vrijednosti vršimo preko naredbe Case [Vrijednost_Za_Usporedbu].
A ispod usporedbe pišemo kod koji će se izvršiti ako usporedba bude točna.
Slijedi još jedan primjer korištenja Select Case naredbe.
Dim Vrijednost As Integer
Select Case Vrijednost
Case 1
MsgBox("Los"
Case 2
MsgBox("ovoljan"
Case 3
MsgBox("obar"
Case 4
MsgBox("Vrlodobar"
Case 5
MsgBox("Odlican"
Case Else
MsgBox("Neocjenjen"
End Select
U ovom primjeru ste vjerovatno primjetili liniju koda Case Else. Kod koji
se nalazi ispod ove linije koda biti ce izvršen samo ako nijedna prijašnja usporedba
nije bila tačna.
- Logujte se ili se registrujte da postate komentare